Za sve uplate i isplate u razdoblju do 31.03.2012. godine, neće se obračunavati niti ulazna, niti izlazna naknada, bez obzira na iznos ili rok ulaganja.
Ukida se naplata izlazne naknade za sve udjele kupljene u navedenim fondovima koji su kupljeni u periodu od 11.01. do 31.03.2012. godine, a koji neće biti prodani u narednih 30 dana od dana kupnje.
sredstva uložena u fond upravljaju specijalizirani stručnjaci
fondovi investiraju na domaćim i međunarodnim tržištima kapitala
investiranje u veliki broj vrijednosnih papira - smanjenje rizika
nema potrebe za samostalnim praćenjem tržišta kapitala
za investiranje nisu potrebna velika novčana sredstva
mogućnost kontinuiranog ulaganja (svaki tjedan, svaki mjesec)
nema obvezujućih ugovora, odnosno mjesečnih anuiteta
mogućnost dnevnog praćenja kretanja imovine
manji troškovi u odnosu na samostalno ulaganje u dionice i obveznice
dostupnost većeg broja financijskih instrumenata
zakonodavstvo, Hrvatska Agencija za nadzor financijskih usluga, Depozitna banka, te nezavisni revizori nadziru sigurnost uloga
Što je otvoreni investicijski fond?
otvoreni investicijski fond je imovina ulagača, pretvorena u portfelj vrijednosnih papira – uložena u različite vrijednosne papire (dionice, obveznice, blagajnički zapisi, novčani depoziti)
cjelokupna imovina je podijeljena na jednake dijelove - UDJELE
VLASNICI otvorenog investicijskog fonda SU ULAGAČI, koji uloženim sredstvima KUPUJU UDJELE otvorenog investicijskog fonda
društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima osniva fondove i upravlja njihovom imovinom
cilj poslovanja je povećanje ukupne imovine otvorenog investicijskog fonda, a time povećanje imovine ulagatelja.
Što je UDJEL?
Cjelokupna imovina fonda je podijeljena na jednake dijelove – UDJELE. Svaki udjel je u stvari proporcionalni dio u ukupnoj imovini otvorenog investicijskog fonda. Vrijednost udjela se mijenja ovisno o promjeni tečaja vrijednosnih papira koji su u portfelju otvorenog investicijskog fonda.
Kakvi otvoreni investicijski fondovi postoje?
Sredstva koja fond prikupi od ulagača ulažu se u razne sigurne i profitabilne vrijednosne papire te druge financijske instrumente. Ovisno o tome u kakve financijske instrumente fond ulaže sredstva, investicijski fondovi dijele se na :
DIONIČKE (equity, stock) fondove
MJEŠOVITE (global, balanced) fondove
OBVEZNIČKE (bond) fondove
NOVČANE (money market, cash) fondove
s obzirom na tip financijskih instrumenata u koje fondovi ulažu sredstva , možemo govoriti i o različitim stupnjevima rizika, ali i o različitim mogućnostima ostvarivanja prinosa.
Što je fond izloženiji tržišnim oscilacijama nosi sa sobom mogućnost ostvarivanja većeg prinosa (dionički, mješoviti). Preporučuje se za srednjoročne te dugoročne investicije kako bi se rizik smanjio na minimum.
Fondovi koji investiraju u vrijednosne papire sa manjim tržišnim oscilacijama nemaju mogućnost naglog ostvarivanja velikog prinosa, ali zato nude svojim ulagačima veću stabilnost prinosa (obveznički, novčani), primjereno za kratkoročne investicije.
Zašto investirati u otvoreni investicijski fond?
jer ne morate pratiti podatke o događanjima na burzi, kako bi u
određenom trenutku kupili i prodali određeni vrijednosni papir, za Vas to obavljaju stručnjaci (analitičari, brokeri…)
jer investirate prema svojim mogućnostima i željama – nema obvezujućih ugovora
jer u svakom trenutku možete podići svoja sredstva – sredstva nisu oročena
jer u svakom trenutku znate kolika je Vaša imovina
jer zakonodavstvo, Hrvatska Agencija za nadzor financijskih usluga, Depozitna banka, te nezavisni revizori nadziru sigurnost uloga
jer otvoreni investicijski fondovi, radi svoje veličine postižu niske troškove trgovanja vrijednosnim papirima za razliku od individualnih investitora.
Kome je namijenjen Otvoreni investicijski fond?
namijenjen je svakome tko nema dovoljno vremena, iskustva, znanja i strpljenja da bi se samostalno bavio s kupnjom vrijednosnih papira na tržištu kapitala, a želi ostvariti veći prinos nego klasičnim oblicima štednje
često se primjenjuje mišljenje da su fondovi namijenjeni samo ulagačima koji imaju veće svote novaca, međutim, prema svjetskim statistikama
većina sredstava u fondovima pripada malim ulagačima koji u fond investiraju male iznose (mjesečno, godišnje...)
u svijetu postoji tradicija investiranja u fondove duža od 100 godina
najveća ekspanzija dogodila se u drugoj polovini 20. stoljeća
proteklih su godina fondovi svojim ulagačima osigurali prinose, koji su poprilično veći od kamata u bankama
u svijetu postoji cca. 55.000 fondova, a njihov prosječni godišnji prinos kreće se između 8% - 15%
u investicijske fondove investiramo sa različitim ciljevima: kupnja nekretnine, školovanje djece, sigurnost za starije dane, zlatna rezerva i slično.
