Arapski svijet Bliskog istoka i Sjeverne Afrike možemo skraćeno nazvati MENA regija. Države te regije predstavljaju brzorastuća gospodarstva, kod kojih se razvojni model većine država do sada bazirao na izvozu ugljikovodičnog goriva. U posljednjih deset godina regija doživjela je procvat. Jako je prisutna želja i motivacija da se prošire i diversificiraju djelatnosti, koje se ne temelje na nafti.

Po razvijenosti i kupovnoj moći stanovništva, države se vrlo razlikuju. Najveću kupovnu moć imaju stanovnici zemalja članica GCC (Golf Cooperation Council). Katar (122.000 USD) se poslije Lichtensteina uvrštava na drugo mjesto po veličini BDP po stanovniku. Među državama koje uključujemo u MENA regiju, najveće je gospodarstvo Turske, koje po svojoj kupovnoj moći predstavlja oko 28 posto BDP svih MENA država. Turska, odmah iza Izraela, predstavlja i drugo najveće tržište kapitala - 15% cijele tržišne kapitalizacije (vidi donju tabelu), zatim slijede Egipat, Kuvajt, Katar i Maroko. Usprkos krizi državama u MENA regiji je većinom uspjelo održati solidan gospodarski rast.

Tabela 1: Pregled važnosti država MENA

Izvor: World Federation of Exchanges i CIA Factbook.

Relevantna tržišta, na koja ulaže fond MP-MENA.HR, su Katar, Kuvajt, oba tržišta u Ujedinjenim arapskim emiratima (Dubai i Abu Dhabi), Egipat, Bahrein, Turska, Jordan, Maroko, Izrael i Iran. Fond ima za relevantni cilj postizanje boljih rezultata od benchmarka MSCI Arabian Markets ex Saudi Arabia. U 2010. godini (do 12. svibnja) fond MP-MENA.HR ostvario je prinos od 18,1 postotaka, a njegov benchmark 9,9 %. U 2009. g. fond MP-MENA.HR ostvario je prinos od 13,8%, a njegov benchmark 5,8%, a od početka rada 15,1% vs -45,9%.

Prinosi fonda MP-MENA.HR u 2010. godini (do 12.svibnja 2010)

Izvor: MP Invest d.d.

Prinosi fonda MP-MENA.HR od osnivanja do 12.svibnja 2010

Izvor: MP Invest d.d.

Trenutačno najveći potencijalni rast predviđamo u Kataru, zato je i portfelj fonda usmjeren prema toj državi, više nego u druge zemlje regije. Katar je visoko rastuća, izvozno orijentirana zemlja. U 2008.g. izvozio je 64 milijardi USD, što je dva i pol puta više nego što je uvozio. Izvoz u 90% predstavlja sirova nafta, zemljani plin, te različiti derivati ugljikovodika. Najveći izvozni partneri su azijske zemlje. Naime, 80% cjelokupnog izvoza Katar ostvaruje sa azijskim državama, najviše sa Japanom (34%) i Južnom Korejom (22%), Singapurom (12%), te Indijom (5%). S europskim državama ostvaruje oko 6 posto od cjelokupnog izvoza. Uvoz je više balansiran, iz europskih država Katar uvozi 36 posto, a također i iz azijskih država. Druge arapske zemlje predstavljaju 16 posto cjelokupnog uvoza, a SAD 9 posto. Od robe koja se uvozi najzastupljenija je oprema (50%) i razna potrošačka roba (25%). Katar je zemlja, koja je vrlo malo zadužena - postotak javnog duga u GDP iznosi samo 7 posto, što je danas u svijetu zbog financijske krize i velikih paketa rješavanja gospodarstva, pored i ostalih arapskih zemalja poput Kuvajta, Bahreina, te Ujedinjenih arapskih emirata, iznimka. Katar je prema diversifikaciji djelatnosti vrlo orijentiran. U 2008. g. je prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda dio GDP, koji se temelji na djelatnostima, nepovezanima s ugljikovodičnim sektorom, iznosio nešto više od 49 posto. U 2002. godini isti postotak iznosio je nešto više od 42 posto. To ne znači, da je djelatnost ugljikovodičnog sektora sve manja. U razdoblju 2002-08 ugljikovodični sektor realno je rastao prosječno jedanaest posto godišnje, a neugljikovodični sektori šesnaest posto. Katar i nadalje očekuje visoki rast, a time i jačanje srednjih razina društva, te veća potrošnja, što već danas stvara jako povoljnu situaciju za ulaganje.

Investicije zemalja MENA regije vrlo su dobrodošle u portfeljima globalnih ulagača. Naime, zbog relativno male povezanosti sa razvijenim tržištima, povoljne su zbog smanjivanja rizika. Znači, ne samo, da fond MP-MENA.HR ulagačima predstavlja 1001 priliku zbog očekivanog gospodarskog rasta regije, već je i interesantan zbog manje volatilnosti portfelja, što je ulagačima u zadnje vrijeme vrlo važno.

Autor: Dr. Aleš Berk Skok, CAIA, FRM, Član Uprave MP Invest d.d.